Zatreptate i prolazi još jedna godina. Rođendani dolaze brže. Blagdani se čine bližima. Djetinjstvo je ljetovalo zauvijek, ali sada čak i vikendi brzo prolaze. Vrijeme se zapravo ne ubrzava. Ali sigurno se tako čini.
Vaš mozak čuva sat s uspomenama
Mi zapravo ne osjećamo prolazak vremena. Sjećamo ga se. A ta uspomena je snažno oblikovana koliko se toga dogodilo, koliko je bilo novo i koliko je bilo istaknutno.
Kada ste mladi, gotovo sve je novo. Prvi bicikl. Prijatelj. Prva ljubav. Vaš mozak stvara mnoštvo svježih uspomena. To ispunjava vrijeme detaljima, a detaljno vrijeme u retrospektivi djeluje sporije.
S godinama, dani se sve više zamagljuju. Putovanja. E-pošta. Posuđe. Sjećate se manje istaknutih događaja. To čini prošlost kraćom. Manje ispunjenom. Bržom.
Komad od godinu dana postaje tanji
Kada imate pet godina, jedna godina je veliki dio vašeg života. Čini 20 posto svega što ste do sada proživjeli. Zato se godina čini duga. Velika je.
Do vaše 50-e, godina je samo 2 posto. Ne nosi istu težinu. Brže prolazi. Vaš mentalni račun prati ovo bez da primijetite.
Ova ideja se ponekad naziva “proporcionalno percipiranje vremena”. Što ste stariji, svaki novi period čini se manjim u usporedbi.
Rutina ubrzava stvari
Raditi istu stvar iznova i iznova ubrzava vaš osjećaj za vrijeme. Kada su dani slični, vaš mozak ih komprimira u zamagljen prikaz. Pamti samo nove ili emocionalno nabijene trenutke kao vrijedne pohrane.
Ako vam tjedan izgleda kao prošli tjedan, i tjedan prije toga, ti će dani brzo proći kada se osvrnete. Čak i ako ste bili zauzeti, vaše sjećanje kaže: “Nije se puno dogodilo.”
Zašto novost usporava vrijeme
Novost razbija obrazac. Zato se odmor čini dužim od običnih tjedana, čak i ako su kraći. Vaš mozak je u visokoj pripravnosti, pohranjujući nove mirise, zvukove, okuse i iznenađenja. To čini svaki trenutak bogatim i punim.
To je također razlog zašto se strašni ili intenzivni događaji čine sporima dok se događaju. Vaš mozak je fokusiran, prati sve u detalje. To je suprotno od autopilota.
Stvari koje čine da se vrijeme čini kao da juri
- Življenje po strogoj rutini s malo varijacija
- Provod sati listajući ili multitaskingom bez potpune koncentracije
- Nedostatak sna, koji umanjuje pamćenje i pažnju
- Preskakanje pauza, putovanja ili novosti u svakodnevnom životu
- Stalni stres, koji gura vaš mozak u kratkoročni način preživljavanja
Ove navike ne iscrpljuju vas samo. One također smanjuju vaš osjećaj za vrijeme, čineći da dani nestaju u retrospektivi.
Možete ga usporiti (malo)
Ne možete zaustaviti vrijeme. Ali možete produžiti svoje iskustvo s njim. Jedan od načina je stvoriti više uspomena. One ne moraju biti velike. Šetnja u novom parku. Kuhanje nečega nepoznatog. Pozivanje starog prijatelja iz vedra neba. Sve što probudi vašu pažnju.
Još jedan način je duboko se fokusirati. Biti prisutan usporava tempo vašeg uma. Pisanje rukom, meditacija, čitanje ili čak tiho sjedenje deset minuta mogu pomoći.
Uspomena oblikuje vaše osjećaje za vrijeme
Nije važno koliko vremena provodite. Važno je koliko vaše mozak primjećuje. Pohranjujemo ono što se ističe. Preskačemo ostalo. Zato život ispunjen malim pomacima i svježim iskustvima djeluje duže nego onaj pun kopiranja i lijepljenja dana.
S starijom dobi lako je upasti u rutinu. To nije loše. Ali miješanje stvari, čak i malo, može ponovno učiniti da se vrijeme čini punijim.
Nije riječ samo o dodavanju više sati. Riječ je o tome da ti sati djeluju kao da imaju značenje.